U fokusu - Bosna i Hercegovina

Državna banka i potreba i rizik

Kaže ovo za "Glas Srpske" predsjednik Fiskalnog savjeta Srpske, Milenko Krajišnik komentarišući najave premijera Radovana Viškovića da bi takva banka mogla biti uskoro osnovana, na način da se integriše postojeća Banka Srpske u kojoj se vodi stečajni postupak i Investiciono-razvojna banka Republike Srpske. Ona bi se, kako je rečeno, zvala banka Republike Srpske.

- Generalno gledajući podržavam takvu ideju, ali isto tako smatram da tu novu banku, ako do toga i dođe, treba napraviti i organizovati po svim principima odgovornog bankarskog poslovanja. Koliko bi ona mogla uticati na cijeli bankarski sektor u Srpskoj, snižavanje kamatnih stopa i lakše, brže i povoljnije zaduživanje, teško je reći jer prvo treba vidjeti sa koliko bi kapitala ova banka bila osnovana, koji bi joj bio kreditni rejting. Koliko sam shvatio njena uloga bi bila razvojna i to je dobro, jer bi ona eventualno mogla da učestvuje u finansiranju onih projekata za koje ne postoji interes komercijalnih banaka - kaže Krajišnik.

Ideju podržava i profesor sa Ekonomskog fakulteta u Banjaluci Dragan Gligorić, navodeći da ne vidi ništa loše u prijedlogu da se ove dvije banke - Banka Srpske i IRB, spoje.

- Uz odgovoran menadžment, koji bi stao na čelo ove nove banke koja bi bila u vlasništvu Srpske, pretpostavljam da bi više povoljnijih kredita bilo dostupno našoj privredi i građanima. Naravno, pri tom bi bilo neophodno voditi adekvatnu i objektivno-finansijsku selekciju tih kreditnih zahtjeva, odnosno kreditne sposobnosti potencijalnih klijenata, kako poslovanje ove nove banke ne bi bilo dovedeno u pitanje - istakao je Gligorić. 

Slično mišljenje dijeli i ekonomista i finansijski ekspert Aleksandar Ljuboja koji navodi kako je Srpska, u nekom prethodnom periodu, propustila priliku da napravi, kako je istakao, "uspješnu nacionalnu banku".  

- Zbog finansijskog suvereniteta više nego poželjno jeste to da imate jednu ovakvu državnu banku kako bi se izbjegao uticaj vanjskih faktora, ali i stekle adekvatne finansijske poluge s kojim možete reagovati u datim okolnostima, pogotovo kriznim, kada treba pomoći privredi. Ali kako je ova ideja u nekoliko prethodnih navrata završila neslavno treba biti izuzetno oprezan i sistematičan - upozorava Ljuboja.

Navodi da bi prvo i osnovno pitanje trebalo da bude - da li Srpska ima kapaciteta od organizacionih, preko tehničkih do kapitalnih da napravi jednu ovakvu banku. Tek tada bi, kako dodaje, trebalo ići sa osnivanjem ove banke, koja bi mogla da bude značajna u daljem razvoju domaće privrede, odnosno u finansiranju strateških projekata, pogotovo jer bi ona bila u mogućnosti da ima niže kamatne stope od onih koje imaju komercijalne banke.

- Mogla bi čak postojati kreditna linija koja bi podsticala izvozno orijentisana preduzeća, ali bi se preko ove banke mogle isplaćivati i penzije. Znači, ideja je dobra, ali je treba dobro razraditi i izbjeći situaciju da ona eventualno bude podložna eksternim uticajima. Da li smo sposobni za tako nešto to ćemo vidjeti - kaže Ljuboja.

Predsjednik Vlade Srpske Radovan Višković izašao je sa ovom idejom, odnosno prijedlogom prije par dana, obrazlažući kako je jedan od razloga za njeno formiranje - da se izbjegne ucjenjivanje Srpske od strane pojedinih banaka. Kako je istakao, postoje banke čiji vlasnici naređuju da se ne posluje sa institucijama Srpske.

- Toga se moramo riješiti. Vlada je razmatrala situaciju da na neki način zamolimo nadležni sud da ubrza procedure koje se odnose na stečaj ove banke. Tada bismo išli na formiranje nove banke, odnosno integrisali bismo Banku Srpske i Investiciono-razvojnu banku - rekao je Višković.

On je podsjetio da su u drugom entitetu kamatne stope nešto niže nego što su u Republici Srpskoj zato što FBiH ima Razvojnu banku. Kako je rekao ova banka, plasmanom svojih sredstava utiče na ostale banke da se tako ponašaju i time obaraju kamatne stope.

- U Srpskoj je to radila IRB za vrijeme virusa korona, ali sada nemamo tolike kapacitete - dodao je Višković.

Stečaj

Republika Srpska je ranije u vlasništvu imala Banku Srpske, koja je 2017. godine otišla u stečaj. Ona je nastala nakon što je Vlada RS 2013. preuzela propalu Balkan investment banku, u vlasništvu litvanske UKIO grupacije i dokapitalizovala je sa 30 miliona maraka. Banka je danas u stečaju.